Anketa: Navike i stavovi o kockanju – Novi Sad (2026)

 

Uzorak: 1.000 ispitanika
Starost: 18–65 godina

 


1. Da li ste se ikada kockali (kladionica, kazino, online klađenje, slot aparati, društveno)?

 

Da, redovno (više puta mesečno) – 19%
Povremeno (nekoliko puta godišnje) – 38%
Retko (1–2 puta u životu) – 18%
Nikada – 25%

 

Ukupno 71% ispitanika imalo je bar neko iskustvo sa kockanjem, dok 25% nikad nije. Ovo pokazuje da je kockanje široko rasprostranjena društvena pojava, ali da redovni učesnici čine manjinu.

2. Koji oblik kockanja najčešće praktikujete?

 

Sportsko klađenje – 38%
Online kazino igre – 18%
Slot aparati u objektima – 14%
Poker – 5%
Ne kockam se – 25%

 

Sportsko klađenje je dominantno, što ukazuje na njegovu dostupnost i popularnost. Online oblici kockanja beleže značajan udeo, što pokazuje rast digitalnog tržišta.

3. Koji je vaš glavni razlog za kockanje?

 

Zabava i uzbuđenje – 30%
Nada u brzu zaradu – 21%
Društvo / prijatelji – 15%
Navika – 9%
Ne kockam se – 25%

 

Iako je zabava najčešći motiv, skoro trećina ispitanika kocka sa ciljem zarade, što predstavlja rizičan način razmišljanja.

4. Koliko novca mesečno u proseku potrošite na kockanje?

 

Manje od 2.000 RSD – 34%
2.000–5.000 RSD – 22%
5.000–10.000 RSD – 12%
Više od 10.000 RSD – 7%
Ne kockam se – 25%

 

Većina navodi manje iznose, ali 19% troši više od 5.000 RSD mesečno, što može predstavljati značajan finansijski teret.

5. Da li ste ikada pokušali da povratite izgubljeni novac dodatnim klađenjem?

 

Da, često – 12%
Ponekad – 29%
Ne – 34%
Ne kockam se – 25%

 

Ukupno 41% ispitanika priznaje pokušaj „jurenja gubitaka“, što je jedan od glavnih pokazatelja problematičnog kockanja.

6. Da li biste podržali strože mere regulacije kockanja u gradu?

 

Da, ograničiti broj kladionica – 46%
Da, stroža kontrola online klađenja – 20%
Ne, treba da ostane isto – 18%
Ne zanima me – 16%

 

Ukupno 66% ispitanika podržava neku vrstu strože regulacije, što ukazuje na zabrinutost javnosti zbog rasprostranjenosti kockanja.

Zaključak 

Na osnovu ovih podataka može se zaključiti da kockanje predstavlja normalizovanu društvenu aktivnost sa potencijalno ozbiljnim ekonomskim i psihološkim posledicama za dobar deo populacije. Preventivne mere, edukacija i regulacija mogu imati važnu ulogu u smanjenju rizičnih  ponašanja.